Rak dojke zloćudna je bolest i obično nastaje posle dvadesete godine života. Ružičasta vrpca je simbol borbe protiv raka dojke.
Faktore rizika podrazumevaju – pojava prvog menstrualnog krvarenja pre 12. godine, stupanje u menopauzu nakon 55. godine; benigniteti na dojci poput mastitisa, mastopatija i cisti; veći višak kilograma, nedostatak fizičke aktivnosti.
Istraživanja su pokazala da žene koje su imale porođaj i dojile, imaju manji rizik da obole od ove bolesti.
Samopregled dojki – spada u preventivnu meru. Treba da ga obavljate na svakih 30 dana. Žena će bez teškoća primetiti svaku nepravilnost na dojkama.
Razvoj bolesti – veoma je spor. Da bi tumor dostigao 1 centimetar u prečniku, ponekad je potrebno da prođe čitava decenija.
Simptomi – su promene na dojci u obliku čvorova, kvržica; uvučenost bradavica, prisustvo iscetka na bradavici koji može biti u vidu vode, gnoja ili sukrvice; dojka poprima drugačiji oblik i menja veličinu.
Preventiva – obuhvata samopregled kao i lekarski pregled. Lekar će u pregled uključiti mamografiju, ultrazvuk, palpaciju i punkciju. Sekret dojke će biti analiziran.
Mamografija – podrazumeva pregled pomoću rendgena. Struktura obe dojke pojedinačno biće snimljena i sa bočne i sa frontalne strane. Ovo je način da se bolest ustanovi u samom njenom početku. Na mamografiju se upućuju sve pacijentkinje starije od 50 godina života.
Ultrazvuk – pomoći će da se utvrdi da li se radi o benignitetu ili malignitetu.
Punkciju podrazumeva – vađenje skupa ćelija, odnosna tkiva sa kvržice odgovarajućom medicinskom iglom. Nad tim uzorkom vrši se ispitivanje. Tkivo može biti u normalnom stanju, upaljeno, a može se utvrditi i benignitet ili malignitet.
Biopsija – uzima se mala količina tkiva dojke i šalje se na patohistlošku analizu.
Eksprimat – nad iscetkom se vrši citološko ispitivanje.
Blagovremena dijagnoza je od ključnog značaja za izlečenje. U protivnom, nažalost može doći do amputacije dojke ili čak smrti.