Ishrana sportista u velikoj meri utiče i na njihovu sposobnost da postignu željene rezultate u sportu, ali i da sačuvaju zdralje organizma koji je u većoj meri izložen trošenju energije i naporu nego što je to slučaj kod ljudi koji se ne bave sportom.
Uz to, pravilna ishrana sportistima omogućava i da sačuvaju dobar fizički izgled i održe formu.
Kako bi svi nabrojani parametri idealne ishrane za sportiste bili ispunjeni, potrebno je da ishrana sportista u dovoljnoj meri sadrži i procenat proteina i ugljenih hidrata, i procenat masti i vitamina i minerala.
Svaka od nabrojanih vrsta materija ima posebnu i bitnu ulogu u ishrani sportista.
Proteini utiču na formiranje i očuvanje mišićne mase, dok ugljeni hidrati i masti predstavljaju direktan izvor kalorija koje se u organizmu sportista pretvaraju u energiju koja je neophodna da bi osoba mogla da se bavi sportom i da bi imala snage za naporne i iscrpljujuće treninge ili takmičenja u sportu.
Vitamini i minerali su neophodni za očuvanje imuniteta i zdrave funkcije organa. Zbog posebnog izlaganja naporu sportisti bi posebnu pažnju trebalo da posvete unosu vitamina iz B kompleka, dok namirnice bogate mineralima kod sportista sprečavaju ili bar u velikoj meri smanjuju pojavu upale mišića koji su izloženi naporu, pojačavaju cirkulaciju i sprečavaju pojavu bolnih grčeva u mišićima.
U rasporedu dnevnih obroka sportista, najbolje je da tokom doručka, ručka i večere bude obezbeđen dovoljan unos proteina i ugljenih hidrata, dok bi dve dnevne užine između obroka, trebalo da obezbeđuju dovoljan unos vitamina i minerala.
Tačna i precizna preporuka za dnevni unos nabrojanih vrsta materija ne postoji, već zavisi od stadijuma i inteziteta u kome se sportista izlaže naporu prilikom treninga, kao i od njegove konstitucije, pola i starosti.
Sa jačanjem inteziteta treninga, treba da se povećava i unos hrane, a samim tim i unos nabrojanih materija.